Shefqet Musaraj
- Pisac
Shefqet Musaraj (sh. Šefket Musaraj, 27. april 1914 – 28. jul 1986) bio je albanski pisac i publicist.[1]
Život
Pohađao je trgovačku školu u Vlori (Valoni). Po završetku škole bavio se zanatstvom. Preko svoje sestre bio je u srodstvu s Halimom Xheloom, koji je 1932. pripremao zavjeru protiv albanskog kralja Zoga I. U Albaniji je prepiska s Halimom Xhelom poslužila kao dokaz protiv Musaraja, koji je bačen u zatvor, ali je nakon nekoliko dana pušten uz jamčevinu. Tijekom talijanske okupacije Albanije preselio se u Tiranu, gdje se 1941. pridružio Komunističkoj partiji Albanije i aktivno sudjelovao u Narodnooslobodilačkoj borbi Albanije pod pseudonimom Buburicka. U to je vrijeme pisao članke za ilegalni tisak, tekstove partizanskih pjesama, kao i izvještaje o aktivnostima 1. udarne brigade Narodnooslobodilačke vojske Albanije.
Godine 1945. uključio se u izdavačku djelatnost. Bio je jedan od osnivača časopisa Bashkimi (sh. Jedinstvo). Nekoliko godina kasnije, otišao je na studij filologije na Sveučilište u Moskvi. Za vrijeme vladavine Envera Hoxhe uključio se u javne aktivnosti kao državni tajnik u Ministarstvu kulture te kao član predsjedništva albanskog parlamenta. Bio je tajnik, a zatim predsjednik Albanskog udruženja književnika i umjetnika. Na 3. kongresu ove organizacije 1949. iznio je glavni rad o uvođenju socrealističke metode u albansku književnost. Kad je 1971. godine smjenjen sa te funkcije, počeo je raditi u dnevnom listu Zëri i Popullit (sh. Glas naroda), koji je objavljivao njegova izvješća. Ubrzo nakon toga otpušten je i posvetio se pisanju poezije. U posljednjim godinama života bio je teško bolestan.
Književna djela
Objavio je svoje prve lirske pjesme 1930. godine te 1935. pjesmu Bujku i Hanko Hallës, u kojoj se govori o životu albanskog sela. Ovo ga je djelo uključilo u malu skupinu albanskih pisaca toga doba koji su se usredotočivali na socijalna pitanja. Većina njegovih djela napisana je tijekom Drugog svjetskog rata, ali su objavljena 1960-ih godina. U svojim radovima hvalio je komunistički pokret otpora, a djelatnost Nacionalne fronte (alb. Balli Kombëtar) predstavljao je u satiričnom svjetlu.[2]
Popis djela
- Bujku i Hanko Hallës (sh. Seljak Hanko Hallë), Tirana, 1935;
- Epopeja e Ballit Kombëtar (sh. Epopeja Narodne fronte), Tirana, 1944, pamflet u obliku poeme;[2]
- Para Agimit (sh. Prije zore), 1956-1966, roman;
- Isha unë Çobo Rrapushi (sh. Ja sam bio Čobo Rapuši), 1968, pripovijest;[2]
- Shtëllunga e urisë (sh. Perje gladi), 2000, poezija;
- Ças Lasarati, pripovijest.
Reference
- ↑ Buda, Aleks (1986). „Fjalor enciklopedik shqiptar”. Akademia e Shkencave e RPSSH. str. 729. Pristupljeno 11 mart 2018.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Këlmendi 1977, str. 544
Literatura
- Këlmendi, Ahmet (1977). Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost". Zagreb: Mladost.
- p
- r
- u
- Filip Shiroka
- Sami Frashëri
- Ndoc Nikaj
- Ndre Mjeda
- Andon Zako Çajupi
- Luigj Gurakuqi
- Leonardo de Martino
- Pashko Babi
- Aleks Stavri Drenova
- Petro Nini Luarasi
- Risto Siliqi
- Mihal Grameno
- Foqion Postoli
- Gjergj Fishta
- Theofan Stilian Noli
- Millosh Gjergj Nikolla
- Kristo Floqi
- Vinçens Prennushi
- Ndre Zadeja
- Ilo Mitkë Qafzezi
- Haki Stërmilli
- Lasgush Poradeci
- Faik Konica
- Et'hem Haxhiademi
- Shefki Hysa
- Zef Zorba
- Primo Shllaku
- Dhimitër Shuteriqi
- Shefqet Musaraj
- Sterjo Spasse
- Petraq Zoto
- Petro Marko
- Sejfulla Malëshova
- Fatmir Gjata
- Kolë Jakova
- Musine Kokalari
- Llazar Siliqi
- Jakov Xoxa
- Ismail Kadare
- Dritëro Agolli
- Dhimitër Xhuvani
- Ali Abdihoxha
- Esad Mekuli
- Fatos Arapi
- Ali Podrimja
- Kasëm Trebeshina
- Sinan Hasani
- Mirko Gashi
- Azem Shkreli
- Martin Camaj
- Adem Demaçi
- Anton Pashku
- Musa Ramadani
- Sabri Hamiti
- Eqrem Basha
- Teki Dervishi
- Rexhep Qosja
- Beqir Musliu
- Zejnullah Rrahmani
- Mehmet Kraja
- Ridvan Dibra
- Besnik Mustafaj
- Kolec Traboini
- Bashkim Shehu
- Beqe͏̈ Cufaj
- Luljeta Lleshanaku
- Leon Qafzezi
- Fatos Kongoli
- Ben Blushi
- Entela Kasi
- Ornela Vorpsi
- Jeton Neziraj
- Migjen Kelmendi
- Fatos Lubonja
- Sabit Rrustemi
- Gëzim Hajdari
- Arian Leka
- Flutura Açka
- Rudi Erebara
- Ledia Dushi
- Elvis Malaj
- Lindita Ahmeti
- Mimoza Ahmeti