Formula e pagëzimit
Formula e pagëzimit (srpskohrvatski: Slovo o krštenju) prvi je sačuvani pisani dokument na albanskom jeziku. Zapis nosi datum 8. studenog 1462. i dio je pastoralnog pisma koje je latinskim jezikom napisao drački biskup Pal Engjëlli.[1]
Rečenica na staroalbanskom jeziku glasi:
Un'te paghesont' pr'emenit t'Atit e t'Birit e t'Spertit Senit.
Na suvremenom albanskom ta bi rečenica glasila: Unë të pagëzoj në emër të Atit, të Birit, e të Shpirtit të Shenjtë, a u srpskohrvatskom prijevodu: "Krštavam te u ime Oca i Sina i Duha Svetoga".[1]
Dokument se nalazi u Biblioteci Medicea Laurenziana u Firenci, Italija, gdje ga je 1915. otkrio rumunjski znanstvenik Nicolae Iorga.[2]
Albanski znanstvenik Xhevat Lloshi tvrdi da je bilo pokušaja pisanja albanskog jezika u 12. ili 13. stoljeću.[3]
Reference
- ↑ 1,0 1,1 Janet Byron (1976). Selection among alternates in language standardization: the case of Albanian. Mouton. str. 36. Pristupljeno 17. 5. 2012. »Na albanskom je kratka katolička formula za krštenje (Formula e pagezimit) iz 1462. godine. Formula je napisana na gegijskom dijalektu i rimskim pismom; nalazi se u okviru pastoralnog pisma, koje je samo pisano na latinskom, dračkog nadbiskupa Pala Engjellija.«
- ↑ Academia Republicii Socialiste România, Academia Republicii Populare Romîne (1971). „Revue des Études Sud-est Européennes”. Revue des études sud-est européennes 9: 102. Pristupljeno 28. 5. 2010.
- ↑ Xhevat Lloshi (1999). Handbuch der Südosteuropa-Linguistik. Otto Harrassowitz Verlag. str. 291. ISBN 978-3-447-03939-0. Pristupljeno 17. 5. 2012. »Prvi pokušaji pisanja albanskog jezika nalaze se u 12. ili 13. stoljeću. Razumljivo je da su prvi dokumenti možda bili zapisi u vezi s trgovinom, gospodarstvom, administracijom i vjerskim pitanjima te da su ih sastavljali svećenici niskog ranga. Dominikanski fratar Guillelmus Adae, poznat kao otac Brocardus, primijetio je u brošuri koju je objavio 1332. godine da "Albanci imaju jezik koji nije sasvim latinski, ali u svim svojim knjigama koriste latinična slova".«
- p
- r
- u
- Formula e pagëzimit
- Pal Engjëlli
- Marin Barleti
- Gjon Gazulli
- Gjon Buzuku
- Meshari
- Lekë Matrënga
- Filip Shiroka
- Sami Frashëri
- Ndoc Nikaj
- Ndre Mjeda
- Andon Zako Çajupi
- Luigj Gurakuqi
- Leonardo de Martino
- Pashko Babi
- Aleks Stavri Drenova
- Petro Nini Luarasi
- Risto Siliqi
- Mihal Grameno
- Foqion Postoli
- Gjergj Fishta
- Theofan Stilian Noli
- Millosh Gjergj Nikolla
- Kristo Floqi
- Vinçens Prennushi
- Ndre Zadeja
- Ilo Mitkë Qafzezi
- Haki Stërmilli
- Lasgush Poradeci
- Faik Konica
- Et'hem Haxhiademi
- Shefki Hysa
- Zef Zorba
- Primo Shllaku
- Dhimitër Shuteriqi
- Shefqet Musaraj
- Sterjo Spasse
- Petraq Zoto
- Petro Marko
- Sejfulla Malëshova
- Fatmir Gjata
- Kolë Jakova
- Musine Kokalari
- Llazar Siliqi
- Jakov Xoxa
- Ismail Kadare
- Dritëro Agolli
- Dhimitër Xhuvani
- Ali Abdihoxha
- Esad Mekuli
- Fatos Arapi
- Ali Podrimja
- Kasëm Trebeshina
- Sinan Hasani
- Mirko Gashi
- Azem Shkreli
- Martin Camaj
- Adem Demaçi
- Anton Pashku
- Musa Ramadani
- Sabri Hamiti
- Eqrem Basha
- Teki Dervishi
- Rexhep Qosja
- Beqir Musliu
- Zejnullah Rrahmani
- Mehmet Kraja
- Ridvan Dibra
- Besnik Mustafaj
- Kolec Traboini
- Bashkim Shehu
- Beqe͏̈ Cufaj
- Luljeta Lleshanaku
- Leon Qafzezi
- Fatos Kongoli
- Ben Blushi
- Entela Kasi
- Ornela Vorpsi
- Jeton Neziraj
- Migjen Kelmendi
- Fatos Lubonja
- Sabit Rrustemi
- Gëzim Hajdari
- Arian Leka
- Flutura Açka
- Rudi Erebara
- Ledia Dushi
- Elvis Malaj
- Lindita Ahmeti
- Mimoza Ahmeti