Petro Nini Luarasi
Petro Nini Luarasi (Luaras, Oblast Kolonja, Osmansko Carstvo, 22. april 1864 — Erseka, Oblast Kolonja, Osmansko carstvo, 17. avgust 1911) je bio sveštenik hrišćanske pravoslavne crkve, učitelj, novinar i aktista raznih organizacija u okviru pokreta Albanskog narodnog preporoda.
Njegov otac, Petro Nini Kostallari, je bio također veliki patriota i borio se za albanski narodni preporod.
Poslije studija na seminaru u Qestoratu, blizu Đirokastre, počeo je predavati kao učitelj po selima u okolici Kolonjë, danas na grčko–albanskoj granici. Tom prilikom je uporno radio – skriveno, jer je osmanska vlast zabranila predavanje albanskog jezika – da bi njegovi đaci naučili svoj jezik i običaje. Između 1887. i 1893. Nini je pokrenuo mnoge male škole albanskog jezika u selu Erseku i u drugim selima oko Kolonjë.
1892. je osnovao sa Gjerasimom Qiriazijom reformirano društvo Bratstvo Albanije (alb. Vëllazëria e Shqipërisë).
1904. je odselio u Sjedinjene Države gdje je ostao do 1908. i sudjelovao u patrioskim udrugama u diaspori.
Poslije povratka u Osmansko carstvo, bio je jedan od poslanika u Manastirskom kongresu, gdje je se odvila rasprava o albanskoj abecedi.
Od 1907. do 1911. surađivao je sa mnogim časopisima (Bashkimi i kombit iz Monastira/Bitolja, Drita iz Sofije, Kombi iz Bostona, Liria iz Soluna). U njima je objavio pjesme, kolumne i poučna razmišljanja. U Monastiru je 1911. godine tiskao svoj glavni polički rad, knjigu koja sadrži tekstove Prokletstvo albanskog slova (alb. Mallkimi i shkronjave shqipe, 1911) i Klevetanje Albanaca (alb. Çpërfolja e shqiptarit, 1911). U njima Nini brani albansko pravo na svoju narodnu kulturu.
Njegov aktivizam u albanskom pokretu mu je uzrokovao prognanstvo od strane Kostantinopoljske patriaršije, tada pod vodstvom Joakima III. Carigradskog, i od strane Mladih Turaka. Umro je u augustu 1911. a mnogi smatraju da je bio otrovan.
Pravoslavna crkva u kojoj je on bio sveštenik je do 1922. godine, kada je deklarisala autokefalnost i formirala se kao Albanska pravoslavna crkva, pripadala Carigradskoj patrijaršiji.
- p
- r
- u
- Formula e pagëzimit
- Pal Engjëlli
- Marin Barleti
- Gjon Gazulli
- Gjon Buzuku
- Meshari
- Lekë Matrënga
- Filip Shiroka
- Sami Frashëri
- Ndoc Nikaj
- Ndre Mjeda
- Andon Zako Çajupi
- Luigj Gurakuqi
- Leonardo de Martino
- Pashko Babi
- Aleks Stavri Drenova
- Petro Nini Luarasi
- Risto Siliqi
- Mihal Grameno
- Foqion Postoli
- Gjergj Fishta
- Theofan Stilian Noli
- Millosh Gjergj Nikolla
- Kristo Floqi
- Vinçens Prennushi
- Ndre Zadeja
- Ilo Mitkë Qafzezi
- Haki Stërmilli
- Lasgush Poradeci
- Faik Konica
- Et'hem Haxhiademi
- Shefki Hysa
- Zef Zorba
- Primo Shllaku
- Dhimitër Shuteriqi
- Shefqet Musaraj
- Sterjo Spasse
- Petraq Zoto
- Petro Marko
- Sejfulla Malëshova
- Fatmir Gjata
- Kolë Jakova
- Musine Kokalari
- Llazar Siliqi
- Jakov Xoxa
- Ismail Kadare
- Dritëro Agolli
- Dhimitër Xhuvani
- Ali Abdihoxha
- Esad Mekuli
- Fatos Arapi
- Ali Podrimja
- Kasëm Trebeshina
- Sinan Hasani
- Mirko Gashi
- Azem Shkreli
- Martin Camaj
- Adem Demaçi
- Anton Pashku
- Musa Ramadani
- Sabri Hamiti
- Eqrem Basha
- Teki Dervishi
- Rexhep Qosja
- Beqir Musliu
- Zejnullah Rrahmani
- Mehmet Kraja
- Ridvan Dibra
- Besnik Mustafaj
- Kolec Traboini
- Bashkim Shehu
- Beqe͏̈ Cufaj
- Luljeta Lleshanaku
- Leon Qafzezi
- Fatos Kongoli
- Ben Blushi
- Entela Kasi
- Ornela Vorpsi
- Jeton Neziraj
- Migjen Kelmendi
- Fatos Lubonja
- Sabit Rrustemi
- Gëzim Hajdari
- Arian Leka
- Flutura Açka
- Rudi Erebara
- Ledia Dushi
- Elvis Malaj
- Lindita Ahmeti
- Mimoza Ahmeti