Krnjevo |
Pogled na centar sela sa auto-puta |
Osnovni podaci |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Opština | Velika Plana |
Stanovništvo |
Stanovništvo (2022) | 4253 |
Geografija |
Koordinate | 44°24′20″N 21°02′29″E / 44.405666°N 21.0415°E / 44.405666; 21.0415 |
Nadmorska visina | 89 m |
|
Ostali podaci |
Poštanski kod | 11319 |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | VP |
Koordinate: 44° 24′ 20" SGŠ, 21° 02′ 29" IGD
Krnjevo je naselje u Srbiji u opštini Velika Plana u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 4253 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 5101 stanovnika).
Istorija
Krnjevo se nalazi severozapadno od Velikog Orašja, Podunavski okrug opština Velika Plana. I za postanak Krnjeva postoji isto kao i za Veliko Orašje. Po tome predanju Krnjevo je postalo od starog naselja Livada, i to na ovaj način: Stanovništvo Livadice pošlo je u tri pravca: jedni su osnovali Livadicu (požarevačku), drugi Veliko Orašje, a treći su došli u Savanovac, gde je bila velika šuma. Kako je ovo mesto bilo u blizini druma, i kako ni ovde nisu bili mirni od Turaka, uklone se i odavde, pa jedni odu u trnje, bliže Moravi, i osnuju Trnovče, a drugi odu dublje u šumu, oko Čoklinovačkog Potoka, i osnuju selo, na mestu, koje se zove Staro Krnjevo.
Krnjevo dolazi u red velikih naselja. Po aračkim spiskovima imalo je 1818. g. 100, a 1822. g. 109 kuća. Godine 1846. Krnjevo je imalo 195 kuća, a po popisu iz 1921. g. 948 kuća sa 4916 stanovnika.
Podeljeno je na više krajeva – saseoka, od kojih su značajna dva: Savanovac i Bare. Kraj Savanovac je oko železničke stanice Carigradskog druma, i tu je, kao što je pomenuto, osnova današnjeg Krnjeva. Bare su 1818. g. bile samostalno naselje i imale su tada 10 kuća. Da bi grupisao sela, knez Miloš je raselio iz Bara, Joviće i Milovanoviće pa ih naseli u Miloševac, gde su oni danas poznati pod imenom Barani.
Za najstarije porodice smatraju se: Bajići, koji ne znaju od kuda su starinom, ali pričaju da su od svojih starih slušali, da se jedan deo od njihove porodice, još dok su bili u Selištu, odvojio i prešao u okolinu Kovina; Čolakovići i Milenkovići, čiji su preci došli iz Stare Srbije; Perići i Živanovići, starinom od Debra; Cvetkovići i Bogićevići, koji imaju rođake u požarevačkoj Livadici; Šulejići, starinom „iz Vlaške;“ Brankovići (Hranisavljevići, Jovanovići) čiji predak Sima došao pre Ustanka iz Pešteri; Arsići starinom iz okoline Prokuplja i Tirnanići, čiji su preci tri brata, došli „od Tirane“ odakle su pobegli od Turaka. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]
Demografija
U naselju Krnjevo živi 3467 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,6 godina (41,0 kod muškaraca i 44,2 kod žena). U naselju ima 1257 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,38.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
| |
Stanovništvo prema polu i starosti [4]
|
| m | | | ž |
? | 11 | | | 24 |
80+ | 49 | | | 77 |
75-79 | 80 | | | 122 |
70-74 | 126 | | | 159 |
65-69 | 137 | | | 169 |
60-64 | 111 | | | 149 |
55-59 | 102 | | | 100 |
50-54 | 158 | | | 143 |
45-49 | 204 | | | 161 |
40-44 | 134 | | | 145 |
35-39 | 130 | | | 119 |
30-34 | 119 | | | 108 |
25-29 | 119 | | | 137 |
20-24 | 139 | | | 124 |
15-19 | 133 | | | 121 |
10-14 | 112 | | | 133 |
5-9 | 125 | | | 94 |
0-4 | 103 | | | 76 |
prosek | 41.0 | | | 44.2 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 1211 | 1269 | 1365 | 1436 | 1404 | 1332 | 1257 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 228 | 273 | 203 | 195 | 159 | 135 | 39 | 17 | 5 | 3 | 3.38 | |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 1752 | 509 | 1065 | 107 | 65 | 6 | 1858 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 334 | 1066 | 414 | 44 | - | | | | | | | |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 991 | 357 | - | 4 | 191 | 16 | 72 | 183 | 13 | 74 |
Ženski | 509 | 254 | - | - | 62 | 2 | 3 | 81 | 17 | 10 |
Oba | 1500 | 611 | - | 4 | 253 | 18 | 75 | 264 | 30 | 84 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato |
Muški | 1 | 6 | 24 | 14 | 19 | 13 | - | - | 4 |
Ženski | 1 | 3 | 6 | 27 | 37 | 4 | 1 | - | 1 |
Oba | 2 | 9 | 30 | 41 | 56 | 17 | 1 | - | 5 |
Vidi još
Reference
- ↑ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19 (dr. B. M. Drobnjaković:. Smederevsko podunavlje) i iz „Letopisa“ opštine Krnjevo Br.1993.
- ↑ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Literatura
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i odakle su došli naseljenici
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.
Spoljašnje veze
| Portal Srbija |
Krnjevo na Wikimedijinoj ostavi
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)