Proteinsko inženjerstvo
Proteinsko inženjerstvo je proces razvoja upotrebljivih proteina. To je mlada disciplina, sa aktivnom istraživačkom aktivnošću čiji je cilj poboljšanje razumevanja savijanja proteina i principa proteinskog prepoznavanja. U proteinskom inženjerstvu postoje dve opšte strategije, racionalni dizajn i usmerena evolucija. Te tehnike nisu međusobno isključive, već se često koriste zajedno.
Primeri proteinskog inženjerstva
Koristeći računarske metode, protein sa novim strukturnim motivom je dizajniran, koji se naziva Top7,[1] kao i senzori za veštačke molekule.[2] Dizajn fuzionih proteina je proizveo rilonacept, lek koji je FDA odobrila za lečenje kriopirin vezanog periodičnog sindroma.
Reference
- ^ Kuhlman, Brian; Dantas, Gautam; Ireton, Gregory C.; Varani, Gabriele; Stoddard, Barry L. & Baker, David (2003). „Design of a Novel Globular Protein Fold with Atomic-Level Accuracy”. Science. 302 (5649): 1364—1368. Bibcode:2003Sci...302.1364K. PMID 14631033. doi:10.1126/science.1089427.
- ^ Looger, Loren L.; Dwyer, Mary A.; Smith, James J. & Hellinga, Homme W. (2003). „Computational design of receptor and sensor proteins with novel functions”. Nature. 423 (6936): 185—190. Bibcode:2003Natur.423..185L. PMID 12736688. doi:10.1038/nature01556.
Vidi još
- Biomolekulsko inženjerstvo
- Enzimsko inženjerstvo
- Enzimologija
- Sinteza gena
- Analogna nukleinska kiselina
- Savijanje proteina
- Dizajn proteina
- Proteomika
- Proteom
- Strukturna klasifikacija proteina
- Strukturna biologija
- Sintetička biologija
Spoljašnje veze
- Centar za proteinsko inženjerstvo Архивирано на сајту Wayback Machine (25. фебруар 2012)
- Proteinsko inženjerstvo
- p
- r
- u
- Protein
- Proteinski domen
- Proteinsko inženjerstvo
- Nukleinske kiseline
- DNK
- RNK
- Dvostruki heliks nukleinske kiseline