Vrčin
Vrčin | |
---|---|
| |
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Gradska opština | Grocka |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 8667 |
Geografija | |
Koordinate | 44°40′04″N 20°35′23″E / 44.667833°N 20.589833°E / 44.667833; 20.589833 |
Vrčin Vrčin (Srbije) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 11224 |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Koordinate: 44° 40′ 04" SGŠ, 20° 35′ 23" IGD
Vrčin je naselje u Gradskoj opštini Grocka u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 8667 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 8034 stanovnika).
Istorija
Vrčin je starije naselje. Godine 1732. pripadao je beogradskom „dištriktu“ i imao 35 domova. U to doba se pominje pod imenom Vrozi,Wertschan i Vrečin. Nazivi Selište, Manastirište, Crkvište i Prnjavor svedoče da je ovde postojalo neko naselje.
Predanje veli da je selo ranije bilo na mestu, koje se zove Grablje. Godine 1813.g. stanovnici su napustili selo i prešli su „preko“.(Vojvodinu). U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19.veka pominje se Vrčin koji je imao 1818.g. 76, a 1822.g. 81 kuću.
Predanje veli da su Vrčin osnovali preci Kosanića, posle kojih su došli Bugarćići. Stare su porodice, koje ne znaju od kuda su starinom, : Teofilovići (Teofilović) ,Stanimirovići (Stanimirović),Starćevići (Vasići), Purovići (Isidorovići, Obradovići) , Bajići, Jovanovići. Itd. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]
Demografija
U naselju Vrčin živi 6980 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,6 godina (39,7 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 3035 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,86.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 8418 | 97.12% | ||
Jugosloveni | 27 | 0.31% | ||
Crnogorci | 24 | 0.27% | ||
Romi | 20 | 0.23% | ||
Hrvati | 16 | 0.18% | ||
Goranci | 16 | 0.18% | ||
Makedonci | 14 | 0.16% | ||
Muslimani | 6 | 0.06% | ||
Bugari | 6 | 0.06% | ||
Bošnjaci | 5 | 0.05% | ||
Mađari | 4 | 0.04% | ||
Rumuni | 3 | 0.03% | ||
Slovenci | 2 | 0.02% | ||
Nemci | 2 | 0.02% | ||
Ukrajinci | 1 | 0.01% | ||
Rusi | 1 | 0.01% | ||
nepoznato | 26 | 0.29% |
m | ž | |||
? | 10 | 7 | ||
80+ | 61 | 92 | ||
75-79 | 105 | 155 | ||
70-74 | 225 | 287 | ||
65-69 | 252 | 295 | ||
60-64 | 233 | 248 | ||
55-59 | 256 | 234 | ||
50-54 | 389 | 380 | ||
45-49 | 365 | 363 | ||
40-44 | 303 | 289 | ||
35-39 | 231 | 280 | ||
30-34 | 266 | 265 | ||
25-29 | 295 | 278 | ||
20-24 | 302 | 296 | ||
15-19 | 277 | 266 | ||
10-14 | 260 | 250 | ||
5-9 | 233 | 212 | ||
0-4 | 206 | 201 | ||
prosek | 39.7 | 41.5 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1569 | 116 | - | - | 344 | 21 | 134 | 308 | 47 | 285 |
Ženski | 1126 | 98 | - | - | 204 | 3 | 25 | 243 | 26 | 53 |
Oba | 2695 | 214 | - | - | 548 | 24 | 159 | 551 | 73 | 338 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 9 | 69 | 81 | 35 | 65 | 49 | - | - | 6 | |
Ženski | 11 | 56 | 49 | 74 | 219 | 51 | 8 | - | 6 | |
Oba | 20 | 125 | 130 | 109 | 284 | 100 | 8 | - | 12 |
Reference
- ↑ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.II (Nikolić: okolina Beograda) i iz „Letopisa“ opštine sela Vrčina, Br.348.
- ↑ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Korišćena Literatura:
- Korišćena Literatura:
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.).
Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
Spoljašnje veze
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
Naseljena mesta Gradske opštine Grocka |
---|
Begaljica • Boleč • Brestovik • Vinča • Vrčin • Grocka • Dražanj • Živkovac • Zaklopača • Kaluđerica • Kamendol • Leštane • Pudarci • Ritopek • Umčari |