Petrovac na Moru
- Za ostale upotrebe, v. Petrovac (razvrstavanje).
Petrovac | |
---|---|
| |
Osnovni podaci | |
Opština | Budva |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((2003)) | 1485 |
Geografija | |
Koordinate | 42°12′12″N 18°56′20″E / 42.203333°N 18.938833°E / 42.203333; 18.938833 |
Nadmorska visina | 76 m |
Petrovac Petrovac (Crne Gore) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 85300 |
Pozivni broj | 033 |
Registarska oznaka | BD |
Koordinate: 42° 12′ 12" SGŠ, 18° 56′ 20" IGD Petrovac je gradsko naselje u opštini Budva u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 1485 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1412 stanovnika). Nаziv je mesto dobilo posle Prvog svetskog rаtа, а u čаst krаljа Petrа I Kаrаđorđevićа.
Poznat je po letnjem turizmu i rimskom mozaiku iz 3. veka kojim je prikazan bog sna, Hipnos. Gradska plaža je duga oko 600 m i jedna je od najlepših na tom delu Jadrana. U blizini grada se nalaze dva ostrva, Katič i Sveta Neđelja.
Petrovac je turističko mesto od 1923. godine, te godine je gost bio arhitekta iz Beograda Đorđe Jovanović.[1]
Svaki delić zemlje Paštrovića čudesan, a tu jedinstvenu lepotu nemoguće svesti na bilo kakve postojeće mere jer je izdržala i probe vremena i prolaznost i nedostupnost. Na tom malom mitskom tlu od Kufina do Babinog Vira kod Bečića, uz samu obalu, iza zidina stare tvrđave ponosno stoji grad omeđen maslinjacima i vinogradima, suncem i morem. Miran i čist, okupan Jadranom i mirisima borova i čempresa sa malim zalivom u obliku potkovice, svakog gosta je u svoja nedra uvek primao sa jednakom srdačnošću.
Prvi susret sa Petrovcem doživite i pre nego što u njega stignete, budući da se panorama odlično vidi sa magistrale. Stari tvrđavu sagradili su Mlečani u 17. veku. Njena ne tako daleka prošlost krije dramatične ljudske sudbine, uzbudljive staze lepote i ljubavi, herojska srca ratnika koji su sve to čašću branili. No, hronika počinje u praistorijsko doba, od imena Pastro koje se pominjalo još u ilirskom svetu, preko Rimljana koju su ostavili duboke tragove u kamenu i čudesan mozaik iz 3. veka sa predstavom boga sna Hipnosa, a nastavlja pisanim dokumentima i “Ljetopisom popa Dukljanina” koji su to umiljato mesto poznavali po nazivu Kastel Lastva. Gradnju mletačke tvrđave odobrili su Paštrovići, dobivši tako autonomiju od Venecijanaca. Ona ih je branila i od najezde Turaka. Stepenice kaštela vode do najvišeg platoa, sa koga se vidi stara topovska cev okrenuta prema moru, što nije slučajno. Ispred vaših očiju naći će se i Katič i Sveta Nedjelja sa malom crkvom na hridi.
Predeo slikan morem najviše je opisivao Stjepan Mitrov Ljubiša, koji je i rođen u ovim krajevima.
Početkom prošlog veka nekad malo ribarsko naselje pretvoreno je u moderan gradić, veoma značajan na mapi crnogorskog turizma. Između ostalog, Petrovac je bio prva komunistička opština u Kraljevini Jugoslaviji. Crvena komuna po kojoj se i danas zove njegovo kulturno središte, spomen dom, galerije, crkve, veliki broj sunčanih dana od ranog proleća do kasne jeseni, borove šume, Lučica i ostale plaže sa crvenim peskom...
Demografija
U naselju Petrovac na Moru živi 1198 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,5 godina (38,3 kod muškaraca i 42,4 kod žena). U naselju ima 493 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[3] | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 633 | 42.62% | ||
Crnogorci | 624 | 42.02% | ||
Hrvati | 17 | 1.14% | ||
Jugosloveni | 16 | 1.07% | ||
Albanci | 10 | 0.67% | ||
Muslimani | 7 | 0.47% | ||
Italijani | 7 | 0.47% | ||
Slovenci | 4 | 0.26% | ||
Nemci | 2 | 0.13% | ||
Makedonci | 2 | 0.13% | ||
Mađari | 1 | 0.06% | ||
nepoznato | 22 | 1.48% |
m | ž | |||
? | 10 | 10 | ||
80+ | 15 | 37 | ||
75-79 | 14 | 29 | ||
70-74 | 31 | 29 | ||
65-69 | 24 | 43 | ||
60-64 | 43 | 44 | ||
55-59 | 47 | 56 | ||
50-54 | 53 | 67 | ||
45-49 | 46 | 73 | ||
40-44 | 45 | 57 | ||
35-39 | 41 | 47 | ||
30-34 | 52 | 57 | ||
25-29 | 46 | 42 | ||
20-24 | 56 | 44 | ||
15-19 | 46 | 54 | ||
10-14 | 51 | 34 | ||
5-9 | 45 | 37 | ||
0-4 | 26 | 34 | ||
prosek | 57 | 7 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 241 | - | - | - | 6 | 10 | 4 | 24 | 112 | 12 |
Ženski | 222 | - | - | - | 4 | 1 | 2 | 33 | 91 | 10 |
Oba | 463 | - | - | - | 10 | 11 | 6 | 57 | 203 | 22 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 5 | 8 | 27 | 7 | 2 | 11 | - | - | 13 | |
Ženski | 5 | 4 | 19 | 17 | 14 | 18 | - | - | 4 | |
Oba | 10 | 12 | 46 | 24 | 16 | 29 | - | - | 17 |
Slavni ljudi
- prof.dr.Gavrilo Gojnić, poznati rukometni dužnosnik i čelnik Rukometnog Saveza Jugoslavije
Sport
- OFK Petrovac
Reference
- ↑ Devet decenija turizma u Petrovcu („Večernje novosti“, 21. avgust 2013)
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
- ↑ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488
Spoljašnje veze
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Petrovac na Moru
- p
- r
- u