Pektin
Pektin (grč. πηκτικός, pēktikós — zgusnut, ščvrsnut) jeste dijetalno vlakno koje sadrže ćelijski zidovi biljaka. Prvi put ga je izolovao i opisao Anri Brakono 1825.[1]
Upotreba
Za tržište se proizvodi kao beli do svetlobraon prah, a većinom se dobija iz kore citrusnog voća, jer se ona satoji od oko 30% pektina. Koristi se kao zgušnjivač, naročito za džemove i žele.[2] Sem toga, koristi se i u filovima, lekovima, kao stabilizator i kao izvor vlakana.[3] U crevnom traktu, pektin vezuje holesterol, te smanjuje njegov nivo u krvi. Takođe, vezujući proste ugljene hidrate, pektin usporava rast nivoa šećera u krvi.[4]
Reference
- ↑ Keppler; Hamilton; Brass; Röckmann (2006). „Methane emissions from terrestrial plants”. Nature 439 (7073): 187–91. PMID 16407949.
- ↑ Kraft Foods. „Making Jam: The Role of Pectin & Acid”. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-03. Pristupljeno 29. 11. 2013.
- ↑ LIVESTRONG. „Pectin vs. Gelatin”. Pristupljeno 29. 11. 2013.
- ↑ Pornsak Sriamornsak (2003). „Chemistry of Pectin and its Pharmaceutical Uses”. Silpakorn University Journal 3 (1–2): 206. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-03. Pristupljeno 2014-04-22.
- p
- r
- u
Trioze | Ketotetroze (Dihidroksiaceton) • Aldotrioze (Gliceraldehid) |
---|---|
Ketopentoze (Ribuloza, Ksiluloza) Aldopentoze (Riboza, Arabinoza, Ksiloza, Liksoza) Dezoksi šećer (Dezoksiriboza) | |
>6 |
Drugi oligosaharidi | |
---|---|
Glukoza/Glukan: Glikogen • Skrob (Amiloza, Amilopektin) • Celuloza • Dekstrin/Dekstran • Beta-glukan (Zimosan, Lentinan, Sizofiran) • Maltodekstrin Fruktoza/Fruktan: Inulin • Levan beta 2→6 Glikozaminoglikani: Heparin • Hondroitin sulfat • Hijaluronan • Heparan sulfat • Dermatan sulfat • Keratan sulfat Aminoglikozidi: Kanamicin • Streptomicin • Tobramicin • Neomicin • Paromomicin • Apramicin • Gentamicin • Netilmicin • Amikacin |