Mlačište
Mlačište | |
---|---|
| |
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Jablanički |
Opština | Crna Trava |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 29 |
Geografija | |
Koordinate | 42°47′11″N 22°13′17″E / 42.7865°N 22.221333°E / 42.7865; 22.221333 |
Nadmorska visina | 1335 m |
Mlačište Mlačište (Srbije) | |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 016 |
Registarska oznaka | LE |
Koordinate: 42° 47′ 11" SGŠ, 22° 13′ 17" IGD
Mlačište je naselje u Srbiji u opštini Crna Trava u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2002. imalo je 29 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 57 stanovnika).
Naziv i istorija
Mlačište je naselje na zapadnim, blagim padinama Čemernika, okrenutim Grdeličkoj klisuri, na 1100 – 1300 metara nadmorske visine, omeđeno Golemom, Rakickom i Bajinskom (Rupskom) rekom. Dobilo je naziv po mlaki – tresavi iznad sela, gde izvire rečica sa toplom vodom – Blato. Isto se tako zove i tresava, koja je slična nekadašnjem Vlasinskom blatu, samo je manje površine. Atar naselja je odvajkada bio obrastao bukovom šumom i obilovao izvorima zdrave vode, ali je od sredine sedamdesetih godina prošloga veka naglo počela da se zaseva breza. U isto vreme Šumska uprava iz Leskovca je na pašnjacima Čemernika zasadila jelu i smreku, nanevši nepocenjivu štetu planinskom bilju i rastinju. Od tada su izvori na Čemerniku počeli da presušuju.
Mlačište je kroz istoriju više puta zaseljavano i raseljavano u zavisnosti od istorijskih i drugih okolnosti, o čemu govore brojni toponimi Selište. Prvi put je bilo iznad tresave, tj. izvorišta rečice Blato, pa se raselilo zbog vlažnog terena. U vreme Turaka jednom je raseljeno kada je turski sultan Musa (1412. godine), gradio put preko Čemernika na putu za Novo Brdo, a potom zbog teškog kuluka na koji je stanovništvo prinuđivano u kopanju gvozdene rude u ataru Goleme reke i Rudarskog rida i radu na vignjištima i samokovima. Poslednji se raselio zaselak Jerenci, pred oslobođenje od Turaka, 1878. godine, prešavši u selo Lebet. U to vreme stanovnici Mlačišta su, za dve hiljade dukata, od spahije otkupili atar sela od Proninih Mejana sve do Velikog Čemernika, za ispašu stoke.
Pored rudarenja u vreme Turaka, ovaj kraj je od davnina poznat po stočarstvu. U ataru sela od najstarijih vremena do pre trideset godina postojala je farma, na samom izvorištu Goleme reke. Do Drugog svetskog rata ovde su svoju stoku napasali i Ašani ili Karakačani, poreklom iz Grčke, tako da se u selu do danas održala stara karakačanska rasa ovce crnog runa, koja izdržava i najteže vremenske uslove. Danas je iznad Farme, u pazuhi Čemernika, ograđeno loviše jelena i divljih svinja – Valmište, koje je zahvatilo oko 80 planiskih izvora, potoka i rečica.
Poreklo stanovništva
Današnje naselje datira od pre dve stotine godina. Ima pet zaselaka: Kukulinci, Paunovci, Miljkovci, Mlačiške Mehane i Kamenjari i više rodova, od kojih svaki čini mahalu u okviru zaseoka. Kukulinci su poreklom iz Glavanovca (današnja Bugarska), Paunovci s Kopaonika, a Miljkovci iz okoline Prokuplja. Mlačiške Mehane su nastale oko 1850. godine, na zaravni ispod brda Jerič, na nekadašnjem drumu kojim su pečalbari iz Bosilegrada, Krajišta, Vlasine i Crne Trave odlazili u pečalbu. Docnije su se tamo preselile i neke porodice iz „starog“ Mlačišta. Mehanama je prolazio i glavni poštanski i kiridžijski put za ove krajeve, posebno kada je Predejane dobilo železničku stanicu. Imale su i dve kafane sa prenoćištem, pa su služile i za odmorište stoke i ljudi. Ovaj put je izgubio na značaju izgradnjom vlasinske akumulacije 1952. godine, kada su Crna Trava i Vlasina povezane s Leskovcem i Surdulicom asfaltnim putem.
Propadanje Mlačišta
Na Mlačiškim Mehanama je 1921. godine otvorena četvororazredna osnovna škola za sela Mlačište, Bajinci i Pažar. Ta škola je posle Drugog svetskog rata jedno vreme bila i šestorazredna, da bi se migracijom pečalbarskog stanovništva, 1977. ugasila. Na Mehanama je jedno vreme bilo i sedište Opštine Mlačište (1952 – 1954), potom Mesna kancelarija, zatim Zemljoradnička zadruga, i dve prodavnice i stanica za otkup šumskih plodova, radila je i zdravstvena ambulanta, da bi se danas Mlačiške Mehane populaciono ugasile.
Kako je ovo bio i poljoprivredni kraj bogat vodama, Mlačište je između dva rata imalo sedam vodenica na Golemoj reci i po dve na Rakickoj i Bajinskoj i jednu valjavicu za sukno. Poslednje tri vodenice radile su do sedamdesetih godina prošloga veka. Imalo je i dve kovačnice („duganje“) i potkivačku radnju. Ljudi su se bavili i kiridžijskim poslom konjima.
Mlačištani, kao i svi Crnotravci, uglavnom su bili građevinari, što im je olakšalo napuštanje sela. Na to je uticalo još i slaba putna mreža i opštinska nebriga. Selo je struju dobilo tek 1975. godine. Danas žitelja ovog naselja ima u svim većim gradovima u Srbiji. Leti, juna, jula i avgusta, dođu iseljeni i njihovi potomci da posete zavičaj, onda naselje privremeno povrati nekadašnju živost.
Mlačištanska crkva je u Ruplju (Sveti apostol Petar), a u selu postoji zapis, gde se okuplja narod o Spasovdanu i Velikoj Gospojini. Groblje je na Mlačiškim Mejanama, zajedničko i za selo Bajinci, koje se doskora administrativno vodilo kao zaselak Mlačišta.
Danas se nekontrolisanom sečom bukovog drveta čitav kraj pustoši, a nesavesnim branjem šumskih plodova, pomoću metalnih češljeva, uništavaju prostranstva borovnice u ovom mestu i na Čemerniku.
Sudbina naselja Mlačišta danas je tipična i za ostala sela u opštini Crna Trava.
Spomenici iz NOB-a
- Na Mlačiškim Mehanama podignut je spomenik u vidu raširenih krila – na levom krilu je spomen ploča sa imenima 42 ratnika iz vremena balkanskih ratova i Prvog svetskog rata 1912-1918. godine, a na desnom krilu imena 54 žrtve fašističkog terora iz ovoga sela u Drugom svetskom ratu. U središnjem delu je ploča sa imenima 11 palih boraca u toku NOR-a, a na donjem delu ploča u znak sećanja na Stojana Sinadinovića (1911 – 1943), člana SKOJ-a od 1935. i KPJ od 1939, učesnika NOR-a , koga je uhapsila specijalna policija u provali beogradske partijske organizacije, decembra 1942, nakon čega je bio u logoru Banjica, potom streljan u Jajincima zajedno sa 275 drugova 18. februara 1943. godine.
- Na Mlačiškim Mehanama je spomen bista narodnom heroju Sinadinu Milenoviću (1897-1943), borcu od 1941. i zameniku komandanta Drugog južnomoravskog partizanskog odreda.
- U spomen parku na Mlačiškim Mejanama je i bista Aleksandru Sinadinoviću Leki (1922-1944), koji je bio član OK KPJ Vranja, sekretar OK SKOJ-a i član OK SKOJ-a Srbije.
- Na proplanku u Valmištu, 12. septembra 1951. godine otkriven je spomenik od prirodnog kamena (u vidu piramide, visok tri metra), u znak sećanja na prvi partizanski logor u crnotravskom kraju i na 2. avgust 1942. godine kada je tu formiran Crnotravski partizanski odred. Spomenik je devedesetih godina 20. veka eksplozivom porušen, ostala je samo mermerna ploča i hrpa kamenja.
- Spomen ploča na Mlačiškim Mehanama, na kući u kojoj se rodio i živeo prvoborac Aleksandar Sinadinović Leka.
- Spomen česma na Pomočanici (Kačar) u znak sećanja na 23. april 1943. godine kada je na tom mestu održan sastanak Okružnog komiteta KPJ Pirot (kome je pripadala i Crna Trava) i doneta odluka o formiranju Omladinskog udarnog bataljona, koji je posle učestvovao u borbama sve do Trsta u oslobađanju zemlje od okupatora i u gušenju balističke pobune na Kosovu i Metohiji 1945. godine.
- Spomen ploča na kući u Mlačištu u kojoj se rodio i živeo narodni heroj Sinadin Milenović.
Zanimljivosti
Iznad Mlačišta, na uzvišenju Kitka, blizu izvorišta rečice Blato, s pogledom na vrhove Čemernika, postoji klupa za „laganje“, namenjena devojkama i momcima koji se zabavljaju, što se na crnotravskom govoru kaže: „lažu se“. Pošto je sve manje mladih, na klupu danas uglavnom sednu i odmore se od šetnje stari bračni parovi ili poneki putnik namernik.
Demografija
U naselju Mlačište živi 29 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 66,5 godina (60,3 kod muškaraca i 69,8 kod žena). U naselju ima 17 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,71.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 29 | 100.0% | ||
nepoznato | 0 | 0.0% |
m | ž | |||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 2 | 4 | ||
75-79 | 1 | 2 | ||
70-74 | 2 | 5 | ||
65-69 | 1 | 2 | ||
60-64 | 0 | 4 | ||
55-59 | 0 | 0 | ||
50-54 | 0 | 1 | ||
45-49 | 0 | 0 | ||
40-44 | 0 | 0 | ||
35-39 | 4 | 0 | ||
30-34 | 0 | 0 | ||
25-29 | 0 | 1 | ||
20-24 | 0 | 0 | ||
15-19 | 0 | 0 | ||
10-14 | 0 | 0 | ||
5-9 | 0 | 0 | ||
0-4 | 0 | 0 | ||
prosek | 60.3 | 69.8 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 3 | 1 | - | - | 1 | - | - | 1 | - | - |
Ženski | 1 | 1 | - | - | - | - | - | - | - | - |
Oba | 4 | 2 | - | - | 1 | - | - | 1 | - | - |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | - | - | - | - | - | - | - | - | - | |
Ženski | - | - | - | - | - | - | - | - | - | |
Oba | - | - | - | - | - | - | - | - | - |
Mesta udaljena od Mlačišta
- Mlačiške Mehane (2 km)
- Kamenjari (2,5 km)
- Novkovci (2,2 km)
- Bajinci (2,6 km)
- Lebet (2,8 km)
- Pažar (3,5 km)
- Pavličina (4,4 km)
- Mrkovica (5,1 km)
- Mačkatica (5,2 km)
- Crveni Breg (5,3 km)
- Crvenkovci (5,7 km)
- Jovanovce (6,1 km)
- Kučišnjak (6,1 km)
- Babićevi (6,2 km)
- Lazarićevci (6,2 km)
- Samčekinci (6,3 km)
- Rajčetine (6,6 km)
- Ruplje (6,6 km)
- Obradovce (6,7 km)
- Žutini (6,7 km)
- Pročolovci (7 km)
- Ljutež (7,5 km)
- Troskač (7,8 km)
- Danjino Selo (7,9 km)
- Slavujevi (8 km)
- Linguri (8,2 km)
- Malikina Mahala (8,3 km)
- Miljine (8,5 km)
- Pečinovci (8,7 km)
- Bankovci (9 km)
- Leskova Bara (9,1 km)
- Filipovci (9,2 km)
- Radovinci (9,4 km)
- Golema Glava (9,6 km)
- Rdavac (9,7 km)
- Čelište (9,8 km)
- Gadžina Mahala (9,8 km)
- Crna Trava (9,9 km)
- Sombor (9,9 km)
- Deda Ilijina Mahala (9,9 km)
- Vlasina Rid (10 km)
- Bričevlje (10 km)
- Padine (10,1 km)
- Krpejce (10,2 km)
- Suševlje (10,3 km)
- Ostrozub (10,3 km)
- Džep (Vladičin Han) (10 km)
- Predejane (11 km)
Literatura o Mlačištu
- Jovan F. Trifunovski: Grdelička klisura, antropogeografska rasprava, Narodni muzej, Leskovac, 1964.
- Radomir Kostadinović: Crna Trava i Crnotravci, Leskovac, 1968.
- Simon Simonović Monka, Pečalbarstvo i neimarstvo crnotravskog kraja, SIZ kulture, Crna Trava, 1983.
- Radosav Stojanović: Aritonova smrt, pripovetke, Jedinstvo - Prosveta, Priština - Beograd, 1984.
- Kosta Ivanović: Na braniku domovine, Crna Trava, 1984;
- Vilotije Vukadinović: Govor Crne Trave i Vlasine, SDZb, SANU XLII, Beograd, 1996.
- Srba B. Stojković: Mlačište, Fileks, Leskovac, 2004.
- Radosav Stojanović: Crnotravske priče, Prosveta, Niš, 2002.
- Iva Trajković: Stočarstvo na Čemerniku, Leskovački zbornik XLIV, 2004, 253 – 274.
- Srećko S. Stanković: Brod – selo kod Crne Trave, KPZ Srbije, Beograd, 2006.
- Petar Petrović, prof.: Predejane i okolina, drugo dopunjeno izdanje, Beograd, 2007, 83 - 84
- Radosav Stojanović: Crnotravski rečnik, SDZb LVII, SANU - Institut za srpski jezik SANU, Beograd, 2010,
Vidi još
- Blato (Crna Trava)
- Valmište
- Kačar (šuma)
- Golema reka
- Bajinci
- Sinadin Milenović
- Crnotravski govor
Reference
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Spoljašnje veze
Portal Srbija |
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Crna Trava u prošlosti i danas Arhivirano 2009-11-17 na Wayback Machine-u (sh)
- Život u crnotravskom kraju Arhivirano 2010-04-09 na Wayback Machine-u (sh)
- Karakačanska ovca u jugoistočnoj Evropi[mrtav link] (sh)
- Zaštićene biljne vrste na Čemerniku[mrtav link]