Mario Vargas Llosa
Mario Vargas Llosa | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | Arequipa, Peru |
Nacionalnost | peruansko |
Obrazovanje | |
Zanimanje | pisac |
Mario Vargas Llosa (Arequipa, Peru, 28.3. 1936.) je peruanski pisac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u Latinskoj Americi.
Rodio se u mjestu Arequipa, u obitelji srednje klase i španjolskih korijena. Obrazovao se u mjesnoj školi. Kasnije je nastavio školovanje u Boliviji, ali se vratio kući kada mu je djed dobio važnu političku funkciju. Roditelji su mu se rastali 5 mjeseci nakon vjenčanja. Oca je upoznao u 10. godini. Sa 14 ide na vojnu akademiju, ali je ne završava. Radi kao amaterski novinar, piše, studira. 1971. dobio je doktorat. Postaje poznat romanom "Grad pasa" iz 1962. godine u kojem opisuje odrastanje. Slijedi roman "Zelena kuća" u kojem se osjeća da je William Faulkner utjecao na njega. Dobio je i uglednu književnu nagradu. Napisao je i krimi roman "Tko je ubio Palomina Montera?" Roman "Jarčevo slavlje" opisuje vlast Rafaela Trujilla u Dominikanskoj Republici. Ženio se dva puta, ima troje djece. Erotski romani su mu "Posveta pomajci i "Don Rigobertova bilježnica".
On i Gabriel Garcia Marquez su bili prijatelji, ali su se razišli. Podupirao je ideologiju koju je promicao Fidel Castro, ali se kasnije distancirao i skrenuo udesno. Godine 1990. kandidirao se na predsjedničkim izborima, ali je izgubio.
Dela
Romani
- Gazde (šp. Los jefes) (1959)
- Grad i psi (šp. La ciudad y los perros) ([1963])
- Zelena kuća (šp. La casa verde) (1965) - Nagrada Romulo Galjegos
- Štenad (šp. Los cachorros) (1967)
- Razgovor u katedrali (šp. Conversación en La Catedral) (1969)
- Panteleon i posetiteljke (šp. Pantaleón y las visitadoras) (1973)
- Tetka Hulija i piskaralo (šp. La tía Julia y el escribidor) (1977) - autobiografski roman
- Rat za kraj sveta (šp. La guerra del fin del mundo) (1981)
- Priča o Majti (šp. Historia de Mayta) (1984)
- Ko je ubio Palomina Molera? šp. ¿Quién mató a Palomino Molero? (1986)
- Pripovedač (šp. El hablador) (1987)
- Pohvala pomajci (šp. Elogio de la madrastra) (1988) - erotski roman
- Lituma na Andima (šp. Lituma en los Andes) (1993). Nagrada Planeta
- Don Rigobertove beležnice (šp. Los cuadernos de don Rigoberto) (1997)
- Jarčeva fešta (šp. La Fiesta del Chivo) (2000) - Roman o diktaturi generala Rafaela Leonidasa Truhilja u Dominikanskoj Republici
- Raj sa drugog ćoška (šp. El Paraíso en la otra esquina) (2003) - Istorijski roman o Polu Gogenu i Flori Tristan
- Nestašluci jedne nevaljalice (šp. Travesuras de la niña mala) (2006)
Eseji
- Garsija Markes: istorija jednog bogoubistva (šp. García Márquez: historia de un deicidio) (1971)
- Tajna istorija romana (šp. Historia secreta de una novela) (1971)
- Neprekidna orgija: Flober i Madam Bovari (šp. La orgía perpetua: Flaubert y «Madame Bovary») (1975)
- Istina o lažima: Eseji o modernom romanu (šp. La verdad de las mentiras: Ensayos sobre la novela moderna) (1990)
- Pismo o borbi za Tiranta Belog (šp. Carta de batalla por Tirant lo Blanc) (1991)
- Izazovi slobodi (šp. Desafíos a la libertad) (1994)
- Arhaična utopija. Hose Marija Argedas i indijanska fikcija (šp. La utopía arcaica. José María Arguedas y las ficciones del indigenismo) (1996)
- Pisma jednom romanopiscu (šp. Cartas a un novelista) (1997)
- Jezik strasti (šp. El lenguaje de la pasión) (2001)
- Izazov nemogućeg (šp. La tentación de lo imposible) (2004)
Pozorište
- Gospođica iz Takne (šp. La señorita de Tacna) (1981)
- Kati i nilski konj (šp. Kathie y el hipopótamo) (1983)
- La Čunga (šp. La Chunga) (1986)
- Ludak sa balkona (šp. El loco de los balcones) (1993)
- Lepe oči, ružne slike (šp. Ojos bonitos, cuadros feos) (1996)
Autobiografija
Nagrade
Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2010. godine.
- p
- r
- u
1901. Sully Prudhomme • 1902. Theodor Mommsen • 1903. Bjørnstjerne Bjørnson • 1904. Frédéric Mistral / José Echegaray y Eizaguirre • 1905. Henryk Sienkiewicz • 1906. Giosuè Carducci • 1907. Rudyard Kipling • 1908. Rudolf Eucken • 1909. Selma Lagerlöf • 1910. Paul von Heyse • 1911. Maurice Maeterlinck • 1912. Gerhart Hauptmann • 1913. Rabindranath Tagore • 1915. Romain Rolland • 1916. Verner von Heidenstam • 1917. Karl Adolph Gjellerup / Henrik Pontoppidan • 1919. Carl Spitteler • 1920. Knut Hamsun • 1921. Anatole France • 1922. Jacinto Benavente • 1923. William Butler Yeats • 1924. Władysław Reymont • 1925. George Bernard Shaw
1926. Grazia Deledda • 1927. Henri Bergson • 1928. Sigrid Undset • 1929. Thomas Mann • 1930. Sinclair Lewis • 1931. Erik Axel Karlfeldt • 1932. John Galsworthy • 1933. Ivan Bunjin • 1934. Luigi Pirandello • 1936. Eugene O'Neill • 1937. Roger Martin du Gard • 1938. Pearl S. Buck • 1939. Frans Eemil Sillanpää • 1944. Johannes Vilhelm Jensen • 1945. Gabriela Mistral • 1946. Hermann Hesse • 1947. André Gide • 1948. Thomas Stearns Eliot • 1949. William Faulkner • 1950. Bertrand Russell
1951. Pär Lagerkvist • 1952. François Mauriac • 1953. Winston Churchill • 1954. Ernest Hemingway • 1955. Halldór Laxness • 1956. Juan Ramón Jiménez • 1957. Albert Camus • 1958. Boris Pasternak1 • 1959. Salvatore Quasimodo • 1960. Saint-John Perse • 1961. Ivo Andrić • 1962. John Steinbeck • 1963. Jorgos Seferis • 1964. Jean-Paul Sartre2 • 1965. Mihail Šolohov • 1966. Šmuel Josef Agnon / Nelly Sachs • 1967. Miguel Ángel Asturias • 1968. Yasunari Kawabata • 1969. Samuel Beckett • 1970. Aleksandar Solženjicin • 1971. Pablo Neruda • 1972. Heinrich Böll • 1973. Patrick White • 1974. Eyvind Johnson / Harry Martinson • 1975. Eugenio Montale
1976. Saul Bellow • 1977. Vicente Aleixandre • 1978. Isaac Bashevis Singer • 1979. Odiseas Elitis • 1980. Czesław Miłosz • 1981. Elias Canetti • 1982. Gabriel García Márquez • 1983. William Golding • 1984. Jaroslav Seifert • 1985. Claude Simon • 1986. Wole Soyinka • 1987. Joseph Brodsky • 1988. Naguib Mahfouz • 1989. Camilo José Cela • 1990. Octavio Paz • 1991. Nadine Gordimer • 1992. Derek Walcott • 1993. Toni Morrison • 1994. Kenzaburō Ōe • 1995. Seamus Heaney • 1996. Wisława Szymborska • 1997. Dario Fo • 1998. José Saramago • 1999. Günter Grass • 2000. Gao Xingjian
2001. Vidiadhar Surajprasad Naipaul • 2002. Imre Kertész • 2003. J. M. Coetzee • 2004. Elfriede Jelinek • 2005. Harold Pinter • 2006. Orhan Pamuk • 2007. Doris Lessing • 2008. Jean-Marie Gustave Le Clézio • 2009. Herta Müller • 2010. Mario Vargas Llosa • 2011. Tomas Tranströmer • 2012. Mo Yan • 2013. Alice Munro • 2014. Patrick Modiano • 2015. Svetlana Aleksijevič • 2016. Bob Dylan • 2017. Kazuo Ishiguro • 2018. Olga Tokarczuk3 • 2019. Peter Handke • 2020. Louise Glück • 2021. Abdulrazak Gurnah • 2022. Annie Ernaux • 2023. Jon Fosse