Komijske prašume
65°04′N 60°09′E / 65.067°N 60.150°E / 65.067; 60.150
Komijske prašume | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Rusija
Komijske prašume | |
Registriran: | 1995. (15. zasjedanje) |
Vrsta: | Prirodno dobro |
Mjerilo: | vii, ix |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Komijske prašume (ruski: Девственные леса Коми) je najveća europska prašuma (32,800 km²). Nalazi se na sjevernom dijelu Urala u ruskoj republici Komi. God. 1995., upisana je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao najveće područje tajge, tundre i močvarnih tresetišta s rijekama i prirodnim jezerima, na kojima obitavaju uglavnom četinari, ali i vrbe i breze.
Zaštićeno područje odgovara ruskim zaštićenim područjima prirodnog rezervata Pečora-Iljič (Печоро-Илычский заповедник) i nacionalnog parka Jugjid Va (Югыд ва), najvećeg u Rusiji i Europi (18.917 km²).
Najzastupljenije drveće su Sibirska smreka (Picea obovata), Sibirska jela (Abies sibirica) i Sibirski ariš (Larix sibirica). Fauna uključuje više od 200 vrsta ptica i mnoge vrste rijetkih riba, dok su najzastupljeniji sisavci: sob (Rangifer tarandus), samur (Martes zibellina), euroopska norka (Mustela lutreola) i poljski zec (Lepus europaeus).
Odmah po upisu na popis svjetske baštine zaustavljena je sječa koju je izvodila francuska tvrtka HUET, no usprkos zaštiti još uvijek traje bespravna sječa i onečišćenje okoliša koji čine tragači zlata. Vlada republike Komi, unatoč zabrani, podupire eksploataciju izvora zlata i pokušava pomjeriti granice zaštićenog područja kako bi sjeverne dijelove parka Jugjid Va, gdje se nalaze nalazišta, isključili iz zaštićenog područja, što je nedavno odbio Vrhovni sud[1].
Izvori
- ↑ Izvješće ruskog Greenpeace-a Arhivirano 2011-02-02 na Wayback Machine-u Posjećeno 7. veljače 2011. (rus.)
Vanjske veze
- Komijske prašume na Fundacija zaštite svjetske baštine
- UNEP-WCMC svjetska baština Komijske prašume Arhivirano 2007-06-10 na Archive.is-u (en)
- Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Komijske prašume |
- p
- r
- u
Historijski centar i citadela Derbenta • Ferapontov manastir • Historijski centar Jaroslavlja • Zapadni Kavkaz • Kazanski kremlj • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju • Komijske prašume • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru • Kurska prevlaka1) • Moskovski kremlj i Crveni trg • Novodjevičanski manastir u Moskvi • Historijski centar Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije • Historijski centar Petrograda s pripadajućim spomenicima • Solovecki otoci • Struveov luk 2) • Trojice-Sergijeva lavra • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja
Zlatne Altajske planine • Bajkalsko jezero • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki • Visoravan Putorana • Park prirode Sihote-Alinj • Park prirode Stupovi Lene • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur • Rezervat prirode Vrangelov otok
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie • Olonkho herojski ep naroda Jakuta