Karl Rahner
Karl Rahner | |
---|---|
Filozofija 20. vijeka | |
Zapadna filozofija | |
Biografske informacije | |
Rođenje | (1904-03-05)5. 3. 1904. Freiburg, Baden, Njemačka |
Smrt | 30. 3. 1984. (dob: 80) Innsbruck, Tirol, Austrija |
Državljanstvo | Nijemac |
Obrazovanje | |
Alma mater | Univerzitet u Freiburgu Univerzitet u Innsbrucku |
Filozofija | |
Škola/Tradicija | kršćanska filozofija, teologija |
Glavni interesi | kristologija, trojstvo, vjera |
Inspiracija | |
Od
| |
Na
|
Karl Rahner (Freiburg, 5. 3. 1904. – Innsbruck, 30. 3. 1984), njemački katolički teolog i isusovac, jedan od najznačajnijih kršćanskih teologa 20. vijeka.
Biografija
Karl se, slijedeći primjer svog starijeg brata Huga, pridružio 1922. jezuitskom redu, a rukopoložen je 1932. godine. Nastavio je studije u Freiburgu i Innsbrucku, a potom je dobio posao na Teološkom fakultetu Univerziteta u Innsbrucku 1936. godine. Nakon Drugog svjetskog rata vratio se u Innsbruck 1948. da bi sljedeće godine postao profesor dogmatske teologije. Bio je profesor u Münchenu (1964–1967), a potom u Münsteru (1967–1971). Bio je peritus na Drugom vatikanskom koncilu.
Opus
Raner je bio autor brojnih knjiga i članaka. Krajnji izvor njegove misli može se naći u obimnom djelu J. Maréchala Le Point de départ se la métaphysique (1923–1949), koji je pokušao da stvori revidirani sistem tomističke metafizike koji je trebalo da uzme u obzir kritiku Kanta, ali i da ostane imun na nju. Međutim, njegov književni i filozofski moto bio je uglavnom identičan motu egzistencijalističkog filozofa M. Heideggera, koji mu je i predavao u Freiburgu; zbog toga je teško savladati i razumjeti njegova djela.
Njegovo osnovno shvatanje je do detalja obrazloženo u njegovom glavnom filozofskom djelu Geist in Welt (sh. Duh u svijetu, 1939; drugo izd. 1957; engleski pr. Spirit in the World, 1968) koje, tumačeći u egzistencijalističkom smislu doktrinu sv. Tome Akvinskog o opažanju kao poimanju duhovnog (intelligible) bića posredstvom čulnih (sensible) vrsta, vidi ljudsku subjektivnost kao funkcioniranje unutar horizonta bića čija je krajnja determinanta Bog.
U svom manje obimnom djelu Hörer des Wortes Raner je proširio svoj argument na oblast kršćanskog otkrivenja. U kasnijim godinama predstavio je svoj pristup kršćanskoj doktrini u djelu Grundkurs des Glaubens (1976; engleski pr. Foundations of Christian Faith, 1978). Od 1958. također je s H. Schlierom objavljivao seriju Quaestiones Disputatae (engleski prevod 16 ranijih tomova, 1961–1967), a bio je i jedan od izdavača drugog izdanja Lexikon für Theologie und Kirche (10 knjiga, 1957–1965 + dopune o Drugom Vatikanskom koncilu) i šestotomne enciklopedije Sacramentum Mundi (1968–1970), koja je bila pod snažnim utjecajem njegovih pogleda.
Za razliku od njegovih tehničkih spisa, Rahnerova obraćanja studentima i mješovitoj publici bila su direktna i snažna, otkrivajući duboki uvid u probleme suvremenog svijeta i pastirski odnosno evanđeoski zadatak Crkve. Jedan je od najutjecajnijih rimokatoličkih teologa 20. vijeka, posebno na njemačkom govornom području.
Mnoga Ranerova dela bila su u formi članaka; zbirka njegovih najznačajnijih teoloških eseja objavljena je pod naslovom Schriften zur Theologie (16 tomova, 1954–1984; engleski prevod, Theological Investigations, 23 toma, 1961–1992), a zbirka pastirskih dela pod naslovom Sendung und Gnade (1959; engleski prevod, 3 toma, 1963-1966).
Prijevodi Rahnerovih djela na srpskohrvatski jezik:[1]
- "Vjera današnjeg svećenika", u: Škreblin, Ivan (ur.), Bogoslovska smotra 35/1965, str. 6-29.
- Šanse kršćanstva u naše doba, M. Pavlović, Zagreb, 1966.
- Duhovne vježbe, Zagreb, 1967.
- "Izvori slobode: o kršćanskom razumijevanju slobode", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 1/1967, str. 70-71.
- "Potrebna je kratka formula kršćanskog vjerovanja", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 4-5/1967, str. 32-35.
- "Otvaranje prema nauci", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 6/1967, str. 22-28.
- "Student teologije. Problem izobrazbe studenata teologije danas", u: Kuničić, Jordan (ur.), Bogoslovska smotra 3-4/1968, str. 333-346.
- U vjeri i ljubavi: prigodom vjenčanja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1969.
- "Prisutnost Kristova u liturgijskoj zajednici", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 14/1969, str. 7-10.
- "O situaciji teologa u današnjoj Crkvi", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 17-18/1970, str. 59-62.
- "Svećenik – predobar za brak?", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 17-18/1970, str. 85-87.
- "Novi crkveni mentalitet. Intervju s Karlom Rahnerom", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 15/1970, str. 29-30.
- Milost će to usavršiti, Đakovo, 1973.
- "Kreposti svakidašnjice", u: Zovkić, M. i Perić, R. (ur.), Vrelo života 4/1976, str. 279-289.
- O potrebi i blagoslovu molitve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1978.
- Sluge Kristove: razmatranja o svećeništvu, Oslobođenje, Sarajevo, 1978.
- Bog je postao čovjekom: meditacije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1978.
- O svagdašnjim stvarima, Družba katoličkog apostolata, Zagreb, 1979.
- "Neprolazno značenje II vatikanskog koncila", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 37/1980, str. 2-7.
- Marija, majka Gospodinova: teološka razmatranja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.
- Sveta ura i sedam riječi na križu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.
- "Solidarnost s mrtvima", u: Koprek, Rudolf (ur.), Obnovljeni život 35/1980, str. 339-357.
- Je li Bog među nama ili nije (s W. Kasperom, i H. Mühlenom), Župni ured, Kaštel Novi, 1982.
- "Perspektive pastorala u budućnosti", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 45/1982, str. 11-16.
- "O potrebi i blagoslovu molitve", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 46/1982, str. 72-74.
- "Teolog pripovijeda o vlastitom životnom putu", u: Put 6/1984, str. 5-8.
- "Ispovijesti Karla Rahnera", u: Baotić, Zvonimir (ur.), Vrelo Života 4/1984, str. 286-306.
- "Bog naše budućnosti", u: Pšeničnjak, Franjo (ur.), Obnovljeni život 40/1985, str. 328-330.
- "U čemu je trajno značenje Drugoga vatikanskoga sabora?", u: Pšeničnjak, Franjo (ur.), Obnovljeni život 40/1985, str. 318-328.
- Dar Božića, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1988.
- Molitve života, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 1988, 1995, 2001, 2004.
- Siromašni poradi kraljevstva Božjega: teološki, biblijski, pastoralni vidici, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1990.
- Teološki rječnik (s Herbertom Vorgrimlerom), UPT, Đakovo, 1992, 2004.
- "Euharistijska pobožnost", u: Služba Božja 2/2006, str. 193-197.
- Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka 2007.
Izvori
- ↑ Bibliografija preuzeta iz: Rahner, Karl, Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka 2007, str. 561-563.
Vanjske veze
- (en) Karl Rahner, Internet Encyclopedia of Philosophy
- (en) Karl Rahner, Boston Collaborative Encyclopedia of Western Theology
- (en) Karl Rahner, Goodreads
- (de) Das Karl-Rahner-Archiv in München
- (en) Karl Rahner Society
- p
- r
- u
- Historija Katoličke Crkve
- Rano kršćanstvo
- Historija papinstva
- Ekumenski sabori
- Kronologija Katoličke Crkve
- Historija kršćanstva
- Historija kršćanske teologije
- Klementove poslanice
- Didahe
- Ignacije Antiohijski
- Barnabina poslanica
- Justin Mučenik
- Irenej Lionski
- Tertulijan
- Origen
- Novacijan
- Ciprijan
do Grgura I
- Monoteletstvo
- Ekthesis
- Ikonoklazam
- Spor oko transupstancijacije
- Rasprave o predestinaciji
- Ivan Skot Eriugena
- Toma Akvinski
- Tomizam
- Anselmo Canterburyjski
- Petar Abelard
- Decretum Gratiani
- Bernard iz Clairvauxa
- Petar Lombardski
- Hildegard iz Bingena
- Sveti Dominik
- Sveti Franjo Asiški
- Sveti Bonaventura
- Albert Veliki
- Ivan Duns Škot
- Dante Alighieri
- William Occam
- Katarina Sijenska
- Brigita Švedska
- Johannes Tauler
- Heinrich Seuse
- Nikola Kuzanski
- Toma Kempenac
katolička obnova
- Thomas More
- John Fisher
- Thomas Cajetan
- Johann Eck
- Ignacije Loyola
- Franjo Ksaverski
- Terezija Avilska
- Ivan od Križa
- Petar Kanizije
- Robert Bellarmino
- Franjo Saleški
- Erazmo Roterdamski
francuske revolucije
- Jacques-Bénigne Bossuet
- Francisco Suárez
- François Fénelon
- Jansenizam
- Blaise Pascal
- Alfons Liguori
- Ljudevit Montfortski
- Alfonso Muzzarelli
- Louis Thomassin
- Jean de La Fontaine
- John Henry Newman
- Gaetano Sanseverino
- Giovanni Maria Cornoldi
- Clemens Maria Hofbauer
- Johann Michael Sailer
- Johann Joseph von Görres
- Wilhelm Emmanuel Freiherr von Ketteler
- Giuseppe Pecci
- Joseph Hergenröther
- Tommaso Maria Zigliara
- Terezija iz Lisieuxa
- Gabriel Roschini
- Henri de Lubac
- Pierre Teilhard de Chardin
- Jacques Maritain
- Terezija Benedikta od Križa
- Anton van den Boogard
- Karl Rahner
- Yves Congar
- Bernard Lonergan
- Hans Küng
- Edward Schillebeeckx
- Léon-Joseph Suenens
- Hans Urs von Balthasar
- Walter Kasper
- Johann Baptist Metz
- Gustavo Gutiérrez
- Leonardo Boff
- Jon Sobrino
- Romano Guardini
- Ivan Pavao II
- Benedikt XVI