Branimir Šćepanović
Branimir Šćepanović | |
---|---|
Informacije | |
Mesto rođenja | Podgorica (Kraljevina Jugoslavija) |
Dela | |
Najvažnija dela | Usta puna zemlje |
Nagrade | Oktobarska nagrada grada Beograda za Usta puna zemlje, Beograd 1974. |
Potpis | |
Branimir Šćepanović (Podgorica, 19. april 1937 - Beograd, 30. novembar 2020) bio je srpski književnik i scenarista. Živio je u Beogradu.
Knjige
Objavio je knjige:
- Pre istine, pripovetke (Beograd, 1961);
- Sramno leto, roman (Beograd, 1965) — preveden na poljski, mađarski, slovenački i makedonski;
- Usta puna zemlje, roman (Beograd, 1974) — preveden na francuski (dva izdanja), grčki (tri izdanja), ruski, poljski, mađarski, slovenački, češki, bugarski, makedonski, slovenački, albanski, japanski, švedski, engleski, italijanski, nemački, danski i finski jezik;
- Smrt gospodina Goluže, pripovetke (Beograd, 1977);
- Iskupljenje, roman (Beograd, 1980) — preveden na francuski, nemački i grčki.
Usta puna zemlje, knjiga koja sa desetim izdanjem na srpskom jeziku prelazi tiraž od 100.000 primeraka, objavljena je u 27 inostranih izdanja i prevedena na sve značajnije svetske jezike.
Izdavači
Šćepanovićeve pripovetke i knjige su kod nas štampane od strane izdavačkih kuća BIGZ i Nolit.
Prevodi
Šćepanovićeve pripovetke štampane su kao knjige na francuskom, grčkom, mađarskom, slovenačkom i bugarskom, a pojedinačno (u listovima i časopisima) i na mnogim drugim jezicima. Uvršćene su osamnaest antologija kod nas i u inostranstvu. Pripovetka Smrt gospodina Goluže (kao jedini prilog iz jugoslovenske književnosti) uvršćena je u izbor svetske priče Charlesa Angoffa 1969. godine u Americi i u antologiju Moderne evropske pripovetke, koji su u Danskoj 1977. godine objavili Peter Brask i Morgan Gradenwitz.
Nagrade
Nagrađen je: Prvom nagradom za pripovetku na Beogradskom festivalu mladih pisaca Jugoslavije 1956. godine, Prvom nagradom za pripovetku na konkursu Književnih novina 1964. godine i Oktobarskom nagradom grada Beograda za roman Usta puna zemlje 1974. godine. Dobitnik je i dve Zlatne arene za filmski scenario (Bitka za Sutjesku) na festivalima u Puli (1963. i 1973).
Dugometražni filmovi
Po scenarijima koje je napisao Branimir Šćepanović snimljeno je šest dugometražnih igranih filmova. To su filmovi:
- Sramno leto;
- Vreme leoparda;
- Ono more;
- Kako umreti;
Sa filmskim rediteljem Predragom Golubovićem, bio je početkom 1970-ih godina 20. veka, jedan od glavnih rukovodilaca u umetničkom sastavu preduzeća za proizvodnju, distribuciju i iznajmljivanje filmova Film danas.
Spoljašnje veze
- Branimir Šćepanović na sajtu IMDb
- Branimir Šćepanović, Facebook profil
- Branimir Šćepanović, Google Akademik
- Usta puna zemlje, eBook na Google Book Play
- Usta puna zemlje, Branimir Šćepanović Arhivirano 2017-04-27 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
- Slavko Janevski (1955)
- Ratko Đurović (1956)
- Slavko Kolar (1957)
- Zvonimir Berković i Tomislav Butorac (1958)
- Veljko Bulajić, Ivo Braut, Stjepan Perović i Elio Petri (1959)
- Zora Dirnbach (1960)
- Dragoslav Ilić, Radenko Ostojić i Veljko Bulajić (1961)
- Arsen Diklić (1963)
- Ivan Ribič (1964)
- Zvonimir Berković i Simon Drakul (1966)
- Puriša Đorđević (1967)
- Branimir Šćepanović (1968)
- Staša Borisavljević (1969)
- Puriša Đorđević (1970)
- Miroslav Antić (1971)
- Slavko Janevski, Pande Toškovski i Vatroslav Mimica (1972)
- Branimir Šćepanović (1973)
- Branko Šomen (1974)
- Arsen Diklić i Branko Bauer (1975)
- Zdravko Velimirović, Mladen Oljača i Đurica Labović (1976)
- Slavko Goldstein i Dušan Vukotić (1977)
- Dragoslav Mihajlović (1978)
- Petrit Imami (1979)
- Puriša Đorđević (1980)
- Abdulah Sidran (1981)
- Mirza Idrizović (1982)
- Živojin Pavlović i Slobodan Golubović (1983)
- Branko Gradišnik (1984)
- Abdulah Sidran (1985)
- Goran Mihić (1986)
- Dejan Šorak (1987)
- Žarko Dragojević (1988)
- Dušan Kovačević (1989)
- Ferenc Deák (1990)
- Lada Kaštelan i Zrinka Ogresta (1992)
- Zvonimir Berković (1993)
- Lukas Nola (1995)
- Nino Škrabe (1996)
- Branko Schmidt (1997)
- Snježana Tribuson (1998)
- Zrinko Ogresta i Goran Tribuson (1999)
- Ivo Brešan i Vinko Brešan (2000)
- Josip Cvenić (2001)
- Goran Tribuson (2002)
- Jurica Pavičić i Živko Zalar (2003)
- Antun Vrdoljak (2004)
- Dejan Šorak (2005)
- Antonio Nuić (2006)
- Ognjen Sviličić (2007)
- Goran Rušinović i Miljenko Jergović (2008)
- Antonio Nuić (2009)
- Nevio Marasović (2010)
- Tomislav Radić (2011)
- Vlatka Vorkapić (2012)
- Bobo Jelčić (2013)
- Ivan Pavličić (2014)
- Josip Mlakić (2015)
- Mate Matišić i Zrinko Ogresta (2016)
- Rajko Grlić i Ante Tomić (2017)
- Sara Hribar (2018)
- Mate Matišić (2019)