Širaz

Širaz
(fa) شیراز
Historijska gradska vrata u Širazu (10. vijek)
Historijska gradska vrata u Širazu (10. vijek)
Historijska gradska vrata u Širazu (10. vijek)
Nadimak:
Perzijska kulturna metropola
Grad ruža
Grad vrtova
Grad cvijeća i slavuja
Koordinate: 29°37′N 52°32′E / 29.617°N 52.533°E / 29.617; 52.533
Država  Iran
Pokrajina Fars
Okrug Širaški okrug
Vlast
 - Gradonačelnik Heydar Eskandarpour[1]
Površina
 - Ukupna 340 km²
Visina 1500 m
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 1,204.882
 - Gustoća 3610 stanovnika/km²
Vremenska zona IRST (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Službene stranice
www.shiraz.ir
Karta
Širaz na mapi Irana
Širaz
Širaz
class=notpageimage|
Širaz na karti Irana
Širaz na mapi Farsa
Širaz
Širaz
class=notpageimage|
Širaz na karti pokrajine Fars

Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu[2]. Nalazi se na jugozapadu zemlje na sezonskoj rijeci Rud-e Hošk. Klima u gradu je umjerena, a u kulturnom smislu grad ima veliki značaj zbog brojnih historijskih spomenika. U neposrednoj blizini grada nalaze se brojna arheološka nalazišta poput Perzepolisa, Anšana, Pasargada i Istakhra. Širaz više od tisuću godina ima status trgovačkog centra regije.

Grad datira iz oko 2000. pne., odnosno spominje se kao „Tiraziš“ na elamskim glinenim zapisima. U 13. stoljeću Širaz je postao centar umjetnosti i nauke, zahvaljujući brojnim perzijskim umjetnicima i učenjacima koji su djelovali u gradu. Bio je glavni grad Irana tokom vladavine dinastije Zand od 1750. do 1781., odnosno u doba Safarida.

Širaz je poznat kao grad pjesnika, vina i cvijeća[3]. Rodno je mjesto poznatog iranskog pjesnika Hafiza. Irancima je grad poznat kao „Grad vrtova“, budući kako je Širaz prepun parkovima i vrtovima sa voćem. Grad ima veliku kršćansku i židovsku zajednicu. U Širazu se nalazi 15 fakulteta ili univerziteta[4], a najvažnije industrije su proizvodnja cementa, šećera, tekstila, metala i tepiha[5]. U Širazu je smještena jedna od glavnih iranskih rafinerija nafte, te je također jedan od glavnih središta elektroničke industrije u zemlji. U neposrednoj blizini grada izgrađena je prva iranska solarna eletrana[4].

Veze

Izvori

  1. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2021-12-19. Pristupljeno 2011-01-18. 
  2. Najmnogoljudniji iranski gradovi redom su Teheran, Mašhad, Isfahan, Karadž i Tabriz
  3. http://www.iranchamber.com/cities/shiraz/shiraz.php
  4. 4,0 4,1 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-07. Pristupljeno 2011-01-18. 
  5. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-07. Pristupljeno 2011-01-18. 

Vanjske veze

  • (fa) Službene stranice Širaza
  • Video (Iranngeah): Širaz, grad pjesnika, vina i cvijeća
  • Fal-e Hafez
  • Dobrodošli u Širaz Arhivirano 2021-10-27 na Wayback Machine-u
  • Grobnice Hafiza i Sadija
  • Slike Širaza Arhivirano 2018-12-15 na Wayback Machine-u
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Širaz
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Širaz
  • p
  • r
  • u
Glavni gradVelegradovi
(> 1,000.000 st.)
MašhadIsfahanTabrizKaradž • Širaz • AhvazKom
Veći gradovi
(> 100.000 st.)
KermanšahUrmijaZahedanRaštKermanHamadan • Arak • JazdArdabilBandar AbasIslamšaherKazvinZandžanHoramabadSanandadžGorgan • Sari • KašanBabol • Golestan • KodsMalardDezfulBorudžerdHomeinišaherAbadanVaraminSabzevarNadžafabadNišapurAmolŠahrijar • Save • HojKaemšaherKarčakBodžnurdSirdžanBušeherBirdžandIlamMalajerBukanMaragaRafsandžanNasimšaherMahabadSakezZabolGonbad-e KabusŠahrudŠahrekordPakdaštŠahinšaherSemnanHoramšaherMarvdaštAndimeškTorbat-e HejdarijeMarandMijandoabMahšaherBandar-e AnzaliŠahrezaMasdžid-SulejmanDžahromIzeKašmarDorudBehbahanIranšaherJasudž
  • p
  • r
  • u
Historijski stilovi
perzijski / parsi (800–300 pne.) • partski / parti (300 pne.–700) • horasanski / horasani (700–1000) • rajski / razi (1000–1300) • azarski / azari (1300–1500) • isfahanski / isfahani (1500–1925)
Arhitektonski periodi
Drevni: elamski (3200–539 pne.) • medijski (728–550 pne.) • ahemenidski (550–330 pne.) • seleukidski (312–247 pne.) • partski (247 pne.–224) • sasanidski (224–651)
Islamski: samanidski (819–999) • bujidski (934–1055) • gaznavidski (963–1187) • guridski (1148–1215) • seldžučki (1037–1194) • ilhanidski (1256–1335) • timuridski (1370–1507) • safavidski (1501–1736) • kadžarski (1785–1925)
Reprezentativni gradovi
Anšan • AmolArdabilBalhBamBuharaDamganDerbentDura-EuroposEkbatanaFiruzabadGazniGurgandžHatraHekatompilHeratIsfahanIstahrJazdKašanKazvinKomKtezifontMaragaMašhadMerv • Nisa • NišapurPasargadPerzepolis • Raj • ŠahrisabzSamarkandSultanija • Širaz • ŠuštarSuzaTabrizTaht-e SulejmanTeheranZandžan • Zarandž
Objekti i elementi
Ab-anbar • Andaruni • AjvanBazar • Biruni • Čahar-bag • Džamija • Gonbad • Hašt-behešt • Hašti • Hovz • Imamzade • Jakčal • KanatKaravansaraj • Kuče • Pandždari • Sahn • Stup • Šabestan • Talar • TekijaVjetrohvatVrtovi
Srodne teme
Umjetnost • Urbanizam • Islamska arhitektura • Moderna arhitektura (1925–2024)
Popisi
Arhitekti • Gradovi (planiranihistorijske prijestolnice) • Ab-anbari • Bazari • Crkve • Džamije • Imamzada • Karavansaraji • Kupole • Mauzoleji • Mostovi • Palače • Sinagoge • Stadioni • Tornjevi • Utvrde • Vrtovi