Čehovljev pištolj

Anton Čehov smatrao je da svaki element u priči mora imati značaj za priču pa tako napunjeni pištolj uveden u priču mora biti iskorišten u toj priči, inače nema što raditi u priči. Danas to načelo zovemo Čehovljevim pištoljem.

Čehovljev pištolj, izvorno Čehovljeva puška (ruski: Чеховское ружьё, Čehovskoje ružje) je narativno načelo u književnosti i drami prema kojem svaki element što ga je autor uveo u priču mora imati svoj značaj, dok sve irelevantne elemente treba izbaciti. Primjerice, ako autor u priču uvede napunjeni pištolj, onda mora za to postojati razlog, primjerice da se iz tog pištolja puca u nekom kasnijem trenutku. Suština leži u tome da svi elementi priče u nekom trenutku njezina razvoja moraju igrati određenu ulogu.

Prema nekim suvremenim tumačenjima, Čehovljev pištolj odnosi se na onaj narativni element koji je uveden rano u priču, a čije se značenje otkriva tek na samome kraju.[1][2] Međutim, ovo je značenje suprotno Čehovljevoj izvornoj ideji koja stoji iza ovog načela, a koja se odnosila na nužnost i očuvanje priče, a ne na važnost elemenata za samu radnju.

Ne postoji jedinstvena verzija načela; Čehov je u nekoliko svojih pisama koristio različite oblike ovog načela, mada je osnovna ideja koja stoji iza njega uvijek bila ista. Ernest J. Simmons[3] identificirao je nekoliko varijanti ovog načela u Čehovljevim spisima:[4]

  1. "Nikada ne smijete staviti napunjenu pušku na pozornicu ako se iz nje neće pucati. Pogrešno je davati obećanja koja ne namjeravate ispuniti."[α 1][5][6][7]
  2. "Izbacite sve što nema značaj za prilu. Ako u prvom činu kažete da se na zidu nalazi puška, u drugom ili trećem činu iz nje se apsolutno mora pucati. Ako se iz nje neće pucati, ona nema tu što tražiti."[α 2][8][9]
  3. "Ako ste u prvom činu objesili pištolj na zid, onda se u sljedećem iz njega treba pucati. U suprotnome, nemojte ga tu uoopće stavljati."[10]

Ovo je načelo izvorno oblikovano kao savjet mladim dramskim piscima kako oblikovati svoje tekstove.[11][12][9][13]

Primjeri korištenja

Često se kao primjer Čehovljevog pištolja navode filmovi iz serijala o Jamesu Bondu. Naime, svaki od tih filmova ima barem jednu scenu u kojoj Q daje nove uređaje Bondu te mu objašnjava kako i što rade. Načelo korišteno u filmovima jest da Q smije predstaviti samo one uređaje koji će tijekom filma biti i iskorišteni, dok su ostali uređaji, kojih ima mnogo, zanemareni. U pravilu uloga tih uređaja bude prilično važna,[14] kao u filmu Moonraker,[15] međutim moguće je da oni budu iskorišteni i u humorističnom smislu, kao u filmu Licence to Kill. U romanu 1Q84, japanski pisac Haruki Murakami spominje Čehovljev pištolj kada Tamaru daje pištolj Aomame kako bi se mogla braniti u slučaju potrebe, spominjući pritom Čehovljevo narativno načelo. U romanu, pištolj nikada ne bude iskorišten u smislu da se iz njega puca, međutim i dalje ima vrlo važnu ulogu u priči.

Kritike

Neki autori nisu se složili s ovim narativinim načelom. Primjerice, u svom eseju "Umjetnost kratke priče",[16] američki pisac Ernest Hemingway izruguje se ovom načelu, navodeći primjer svoje priče "Fifty Grand", u kojoj na samom početku uvodi dva lika koja se kasnije više nikada ne spominju. Heminhway je obožavao takve nevažne detalje, međutim i sam je priznao da će čitatelj i u tim elementima neupitno tražiti simboliku i smisao.[17] Autorica Andrea Phillips istaknula je kako pridavanje značaja svakom narativnom elementu čini priču predvidljivom i "bezbojnom".[18] Godine 1999., Donald Rayfield istaknuo je kako je Čehov naizgled prekršio vlastito načelo u svojoj drami Višnjik, u kojoj postoje dvije napunjene puške, ali se puca samo iz jedne, međutim druga, nekorištena puška nadovezuje se na temu nečinjenja koja je važna za tu dramu.[19][20]

Bilješke

  1. ↑ U ovom se slučaju "pištolj" odnosi na monolog koji je Čehov smatrao suvišnim i nepovezanim s ostatkom drame.
  2. ↑ Iz Memoara (1911.).

Reference

  1. ↑ Foley, John Miles (16 September 2005) (en). A Companion to Ancient Epic. Wiley. ISBN 978-1-4051-0524-8. 
  2. ↑ Updike, John (30 December 2008) (en). Due Considerations: Essays and Criticism. Random House Publishing Group. ISBN 978-0-307-55580-9. 
  3. ↑
    • „Dr. Ernest Simmons Dies at 68; Backed Wider Russian Studies”. The New York Times. 5 May 1972. Pristupljeno 29 January 2023. 
    • Mathewson, Rufus W. (1972). „Ernest J. Simmons, 1903-1972”. The Russian Review 31 (4): 437–439. ISSN 0036-0341. JSTOR 127970. Pristupljeno 29 January 2023. 
    • „author: Ernest J. Simmons”. The Atlantic. Pristupljeno 29 January 2023. 
    • „Simmons, Ernest Joseph 1903-1972”. worldcat.org. Pristupljeno 29 January 2023. 
    • „Simmons, Ernest J. (Ernest Joseph), 1903-1972”. upenn.edu. Pristupljeno 29 January 2023. 
  4. ↑
    • Simmons, Ernest Joseph (1962). Chekhov: A biography. Chicago, IL: University of Chicago Press. str. 190. ISBN 0-226-75805-2. 
    • Simmons, Ernest Joseph (1962) (en). Chekhov: A Biography. Little, Brown. ISBN 978-0-7581-9751-1. 
  5. ↑ Šablon:Cite letter
    • cited by „Quotations cited by Isaiah Berlin”. Isaiah Berlin Virtual Library, Wolfson College, Oxford, University of Oxford. »One must not put a loaded rifle on the stage if no one is thinking of firing it.« 
  6. ↑ Чехов, А.П. (1 November 1889). „Чехов — Лазареву (Грузинскому) А. С.”. Чехов А. П. Полное собрание сочинений и писем. АН СССР. Ин-т мировой лит.. 
  7. ↑ Goldberg, Leah (1976). Russian Literature in the Nineteenth Century: Essays. Magnes Press, Hebrew University. str. 163. 
  8. ↑ Щукин, С.Н. [Shchukin, Sergius] (1911). „Из воспоминаний об А.П. Чехове” [Memoirs]. Русская Мысль [Russian Thought]: 44. 
  9. ↑ 9,0 9,1 Bill, Valentine T. (1987). Chekhov: The silent voice of freedom. Philosophical Library. 
  10. ↑ Gurliand, Ilia (11 July 1904). „Reminiscences of A.P. Chekhov”. Театр и искусство (Teatr i iskusstvo - Theater and art) (28): 521. 
  11. ↑ Bitsilli, Petr Mikhailovich (1983). Chekhov's Art: A stylistic analysis. Ardis. str. x. 
  12. ↑ Daniel S. Burt (2008). The literature 100: A ranking of the most influential novelists, playwrights, and poets of all time. Infobase Publishing. 
  13. ↑ Delaney, Brian M. (1990). „Chekhov's gun and Nietzsche's hammer: The biotechnological revolution and the sociology of knowledge”. Berkeley Journal of Sociology 35: 167–174. ISSN 0067-5830. JSTOR 41035505. 
  14. ↑ Hurley, Leon (1 February 2017). „Chekhov's Gun is the movie trope that'll ruin everything once you know about it”. Games Radar. Feature. 
  15. ↑ Britt, Ryan (8 November 2012). „Pay attention 007! 7 Bond gadgets which defy reason and practicality”. Tor.com. 
  16. ↑ The Art of the Short Story Ernest Hemingway.
  17. ↑ Hunter, Adrian C. (April 1999). Complete with Missing Parts: Modernist short fiction as interrogative text (Ph.D. disertacija). Department of English Literature. Glasgow, UK: University of Glasgow. pp. 126–127, 201–203. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-09. Pristupljeno 2019-05-29. 
  18. ↑ Phillips, Andrea (2010-10-06). „The case against Chekhov's gun” (en-US) (blog). Andrea Phillips. Pristupljeno 2021-09-24. 
  19. ↑ Rayfield, Donald (2000). Anton Chekhov: A Life. Northwestern University Press. str. 580. 
  20. ↑ Rayfield, Donald (1999). Understanding Chekhov: A critical study of Chekhov's prose and drama. University of Wisconsin Press. str. 251.